Pojam virtuelne realnosti za većinu nas će biti asocijacija za nešto apstraktno, nedokučivo, daleko. Tehnologija koju smo viđali u SF filmovima, možda na nekim sajmovima vrhunske tehnologije, nešto prilično skupo, svakako ne nešto što nam je lako dostupno, nešto praktično što nam može biti stalno pri ruci. Svakako ne nešto što je napravljeno od kartonske kutije, čičak trake, i jednog para sočiva, nešto što možete da sastavite za par minuta u svojoj sobi. A upravo od toga je napravljen Guglov set za virtuelnu realnost, vrsta 3D naočara koje nose naziv Google Cardboard (Guglov karton/ Guglova kartonska kutija). Ideja virtuelne stvarnosti svakako nije nova, ali ideja o njenoj praktičnoj primeni u obrazovanju svakako jeste, makar kada pričamo o obrazovanju u našoj zemlji i okruženju. U tehničkom smislu, Virtuelna realnost (VR) je trodimenzionalno digitalno grafičko okruženje koje simulira prisustvo na određenom mestu u realnom vremenu. Dakle, to je neka vrsta kompjuterski generisanog maštanja koje postaje sve realnije sa razvojem tehnologije. Sam koncept VR-a je začet još kasnih 60-ih i početkom 70-ih godina prošlog veka, ali je put do same realizacije trajao decenijama, dok razvoj tehnologije nije odgovorio njegovim zahtevima. Prve su iza ovog koncepta stale kompanije koje se bave pravljenjem igara (Sega, Nintendo). Njihovi pionirski VR setovi iz 90-ih godina nisu doživeli uspeh. Naprotiv, rezolucija je bila loša, pokret i ugao gledanja često nesinhronizovani, pa je upotreba tih setova izazivala mučninu i zdravstvene probleme. Današnja tehnologija je prevazišla te probleme, pa možemo reći da se tek sada zapravo nalazimo na početku VR epohe. Ipak, pogrešno je misliti da su video igre, filmovi i zabava jedini ili osnovni smisao upotrebe VR tehnologije. I VR se, kao i razvoj bilo koje druge tehnologije, brže ili sporije odražava na mnogobrojne sfere društvenog delovanja i menja našu svakodnevicu. Tehnologija virtuelne realnosti je već našla ili polako nalazi primenu u informisanju, umetnosti, sportu, medicini, arhitekturi, obuci radnika, pilota i vojnika, pa neizbežno i u obrazovanju. Osnovna prepreka i organičavajući faktor masovnijoj praktičnoj primeni VR tehnologije bila je cena. Na našu sreću hardver i softver su dovoljno napredovali, pa je sada ova tehnologija dostupna gotovo svima. Osnovno VR iskustvo možemo doživeti već uz pomoć našeg pametnog telefona i jednostavnog kartonskog seta 3D naočara. Za kompletni doživljaj, trebaće vam svakako moćniji VR headset uređaj (poput sistema Oculus Rift) i računar sa dosta memorije, brzim procesorom i brzom grafikom. Ali, vratimo se pomenutoj kutiji od kartona. Google Cardboard (Guglov karton) Kompanija Google je poznata po izvanrednim uslovima koje pruža svojim radnicima. Jedna od poznatijih praksi ove kompanije je poznata pod nazivom „20 posto“. Zapravo, ova kompanija je omogućila svojim radnicima da 20% svog radnog vremena posvete nekom ličnom projektu, koji čak i ne mora nužno biti vezan za primarnu delatnost kompanije. Kao deo tih 20 posto je nastao Gmail, ali i reklamni AdSense, koji Guglu donosi ogroman profit. Kao deo tih 20 posto je nastala i ideja o Google Cardboard-u. Google Cardboard je zapravo kutija od običnog kartona koja uz pomoć para specijalnih sočiva od vašeg pametnog android telefona pravi set za virtuelnu realnost. Uz to, ovaj set sadrži dva magnetića, čičak traku i gumicu za tegle. Da, dobro ste pročitali! Kada se jednom sastavi, potrebno je u ovaj uređaj još postaviti android telefon i u kombinaciji sa odgovarajućim aplikacijama, dostupnim 3D video klipovima na Youtube-u, ili 360° fotografijama spremni ste za potpuno novo iskustvo. Još jedno jednostavno, a genijalno rešenje na ovom uređaju je magnet sa strane. Kada sam dobio i sklapao svoj uređaj, pitao sam se čemu magnet služi. Zapravo, magnet služi kao prekidač. S obzirom da ekran, nakon postavljanja u kutiju, ne možete da dodirnete da bi upravljali slikom, ovaj magnet stvara magnetno polje koje prilikom okretanja glave registruje žiroskop u vašem telefonu (koji inače koristi aplikacija za kompas) i na taj način prati pokrete vaše glave. Genijalno, zar ne! Facebook je uložio više od 3 milijarde dolara za Oculus Rift, a Google je isekao običan karton i dobio nešto relativno slično. Vredi opet reći - genijalno, zar ne! Guglove Ekspedicije (Google Expeditions) Kako sve ovo primeniti u obrazovanju? U kompaniji Google su mislili i na to. Kao odgovor na ovo pitanje nastao je projekat, zapravo aplikacija Expeditions (Ekspedicije). Ekspedicije su zapravo samo još jedan u sve dužem nizu načina kako da sveprisutne mobilne telefone iskoristimo u edukativne svrhe i da učenicima pokažemo da oni ne služe samo za komunikaciju i zabavu, već da su moćan resurs u procesu nastave i učenja! Nakon instaliranja i pokretanja aplikacije, birate jedan od dva osnovna režima rada – vodič (guide) i istraživač (explorer). Nastavnik preuzima ulogu vodiča i on na svom uređaju bira ekspediciju i pokreće je. Svi učenici (istraživači) koji pokrenu aplikaciju na svom telefonu, a pri tom su konektovani preko iste wi-fi mreže, postaju automatski deo iste ekspedicije. Naravno, doživljaj je potpuniji ako učenici koriste Google Cardboard set, ili bilo koji drugi VR headset, ali ako vam ovakvi setovi nisu dostupni, ne brinite, Ekspedicije mogu da rade i u normalnom režimu prikaza ekrana. Samo što će, umesto glavom, učenici prstima ili pokretima pomerati i rotirati sliku na ekranu. Čak i ako nemate dobar bežični internet, nastavnik ima mogućnost da unapred skine ekspedicije na svoj uređaj i da ih onda pušta bez interneta. Ipak, potrebno je da svi uređaji budu povezani na istu wi-fi mrežu (makar i bez interneta) kako bi ostvarili međusobnu komunikaciju. Učenici nezavisno jedni od drugih, ali i od nastavnika, gledaju i istražuju pokrenutu scenu dok slušaju nastavnikovu priču. Nastavnik na svom uređaju, osim slike, ima i tekst, značajne informacije o lokaciji, listu potencijalnih pitanja i zanimljive tačke koje može označiti, a učenike će strelica voditi do njih, kako bi u nekom trenutku svi gledali u istom pravcu i pratili konkretnu priču. Mali smajlići na nastavničkom uređaju pokazuju nastavniku u kom smeru gledaju učenici i šta ih najviše interesuje, a on, po potrebi može u svakom trenutku pauzirati ekspediciju i skrenuti pažnju učenicima, ako suviše „odlutaju“. Ideja je da naše učenike direktno iz učionice odvedemo na neka poznata ili egzotična mesta koja verovatno nikada uživo neće videti i posetiti. Ideja je da što realnije dožive obilazak piramida, Velikog kineskog zida, znamenitosti Londona ili druge svetske metropole. Da se nađu u svemiru, ili ispod površine mora, da posete drugu planetu ili se nađu u kokpitu aviona... Lista ekspedicija stalno raste, a trenutno ih ima već par stotina. Svaka ekspedicija sadrži nekoliko scena, a svaka scena ima svoje objašnjenje. Dok učenici istražuju jednu scenu, nastavnik može listati i birati šta će pustiti sledeće. Same scene čine uglavnom fotografije u 360 stepeni, ali i 3D video snimci. Google već ima svoje setove za škole koji sadrže sve što vam je potrebno – tablet za nastvnika, android telefone za učenike, plastične VR headset-ove, ruter za bežični internet... Mnogo škole u svetu su se već opremile ovim setovima i integrisale ih u proces nastave. Nama je sve to još uvek daleko i nedostupno, ali nekoliko kartonskih 3D naočara ipak nisu više prevelika investicija, a učenici i sami uglavnom imaju pametne telefone. Zapravo, Guglov karton, ili bar njegova kopija koja jednako vrši posao, na internetu se mogu naći za 600 do 800 dinara, a ako ste malo strpljivi, na inostranim sajtovima ih možete poručiti za 3 do 4 dolara (i mesec do dva čekanja na isporuku). U krajnjem slučaju, na internetu se može naći i uputstvo sa šemama za sečenje i sklapanje kutije, a čičak traku i gumicu za tegle sigurno negde imate; samo još treba naći adekvatna sočiva. Dakle, budućnost je tu! Bližimo se trenutku kada virtuelna realnost postaje naša realnost. Sledeći najavljen korak u razvoju ove tehnologije je manipulisanje virtuelnim predmetima u realnom okruženju pomoću VR naočara. Gugl razvija svoje Google Glasses, Majkrosoft svoje Microsoft HoloLens. Šta sledi nakon toga – teško je predvideti!
Ako želite da saznate nešto više o ovoj temi ili virtuelnu realnost isprobate u praksi, preporučujemo vam da se prijavite se za neki od naših seminara! Piše: Marjan Milanov
0 Comments
Министарство просвете, науке и технолошког развоја позива школе, удружења и појединце да се и ове године укључе у „Европску недељу програмирања“, која ће трајати од 6. до 21. октобра 2018. године. Четврту годину заредом, Министарство просвете, науке и технолошког развоја препоручује учешће у овом догађају и подржава промоцију програмирања, дигиталне писмености и унапређења основних информатичких знања и вештина свих ученика. Од 2013. године, када је „Европска недеља програмирања“ покренута, ова манифестација присутна је у преко 50 земаља света. Прошле године, само у Србији је реализовано преко 300 различитих активности.
Реализацију овогодишње „Европске недеље програмирање“ подржаће и непрофитне организације Иницијатива „Дигитална Србија“ и Фондација Петља, са којима Министарство интензивно сарађује. Ове организације позивају васпитаче и наставнике да се укључе у акцију „Будимо паметни: Креативно програмирање на Петљи“. Акција за циљ има да окупи више од 10.000 ученика заинтересованих за програмирање. Учешћем у акцији, васпитачима и наставницима у основним и средњим школама биће представљен низ предлога конкретних активности које могу да реализују током „Европске недеље програмирања“, уз посебан сегмент који ће се односити на наставнике у специјализованим ИТ одељењима. Предлози конкретних активности, као и смернице за њихову регистрацију и умрежавање са другим учесницима акције, биће представљени на вебинару који ће за све заинтересоване наставнике и васпитаче бити организован у понедељак, 8. октобра од 20.00 часова. Више информација о овој акцији, као и формулар за обавезну регистрацију доступни су на www.budimopametni.rs. Рок за регистрацију је понедељак, 8. октобра у 15.00 часова. Додатне информације о „Европској недељи програмирања“ доступне су на codeweek.eu (могуће је одабрати приказ на српском језику), codeweek.rs и facebook.com/CodeWeekSerbia. извор: www.mpn.gov.rs |
Kategorije
All
Arhiva članaka
June 2022
|